´Food not bombs´ iliti Kolektiv´Hrana, a ne oružje´je nastao 1980. u Cambridgeu, Massachusetts kao anti-nuklearni pokret i danas je to jedan od najbrže rastućih pokreta u svijetu. Aktivisti kolektiva HNO (Hrana, a ne oružje) danas diljem svijeta organiziraju akcije dijeljenja hrane, kao protest protiv militarizma, siromaštva, policijske represije, diskriminacije beskućnika, kapitalizma te općenito, sistema represije.
Kolektiv ´Hrana, a ne oružje´ postoji u Hrvatskoj i akcije su održavane u više gradova. To je direktna akcija na ulicama i jedan od konkretnih načina aktiviranja u svojoj društvenoj zajednici. Sakuplja se ´odbačena´ hrana s tržnica, potom se reciklira i dijeli siromašnima i svima kojima je potrebna.
Filozofija Kolektiva´Hrana, a ne oružje`
Svaki dan propadne više hrane nego nam je potrebno da bismo nahranili sve gladne na ovoj planeti. Zato kolektiv Hrana, a ne oružje prikuplja i dijeli zdravu vegansku hranu siromašnima, gladnima i svima koji žele jesti. Prikuplja se zdrava hrana na tržnicama, iz skladišta, iz kontejnera, koja je namijenjena za bacanje zbog isteka roka trajanja i ostalih razloga zbog kojih navodno nije za prodaju, unatoč tome što je veliki dio toga iskoristiv i još uvijek uporabljiv.
Društvo i vlast umjesto da cijene ljudski život, više cijene materijalno bogatstvo i većina svjetskih problema upravo izvire iz tih kriza vrijednosti. Zato HNO prosvjeduje protiv oskudice i siromaštva. Dijeljenjem jela na javnim mjestima ukazuje na problem gladi i bacanja viška hrane. Istovremeno se upozorava i na pogrešnu usmjerenost društva koje daje podršku vojnoj industriji i nasilju, umjesto da nahrani gladne. Države troše milijarde na jačanje vojne industrije dok se istovremeno bacaju tone hrane. Nestašica hrane je laž i glad u svijetu postoji isključivo zbog nepravilne raspodjele hrane i ostalih resursa.
HNO nije humanitarni pokret, već politički kolektiv koji proizlazi iz srži filozofije anarhizma. Stoga je osnovna poruka koju aktivisti žele poručiti – samoorganizirajte se i preuzmite odgovornost u svoje ruke. Svaki pojedinac može reciklirati hranu sam! Svaki pojedinac može pokrenuti kolektiv u svom gradu i dijeliti hranu!
U anarhiji pojedinci ne posjeduju moć, već moć posjeduje zajednica. To je društvo blagostanja, u kojemu su vlast i autoritet zamijenjeni samoorganizacijom, ravnopravnošću, ravnopravnom raspodjelom svih resursa, tj, u takvom društvu su zadovoljene potrebe svakog pojedinca, a da pri tome isto ne nanosi štetu nikome drugome.
Kolektiv HNO želi promijeniti društvo nenasilnim direktnim akcijama i na određen način pripremiti teren za progresivne društvene promjene. Ovo je potpuno pacifistički kolektiv i kao takav se protivi svim mogućim oblicima nasilja.
Osnova današnjeg društvenog uređenja je nasilje. Svaki dan izloženi smo neprestanom strahu zbog kriminala, policijskog nasilja i prijetnji ratova. Autoritet i snaga vlasti bazira se na strahu i korištenju nasilnih metoda. HNO se zauzima za društvo gdje vlada solidarnost, a ne nasilje i pohlepa. Siromaštvo je oblik nasilja. Država je oblik nasilja.
Dok pojedinci nagomilavaju svoje materijalno bogatstvo milijuni ljudi prepušteni su gladi i siromaštvu. Komercijalna prehrambena industrija bazira se upravo na nasilju – iskorištavanju, klanju, mučenju životinja i uništavanju našeg planeta upotrebom kemijskih pesticida i gnojiva stoga je veganska hrana koju dijelimo moralno prihvatljiva. Hrana koja se priprema jest veganska iz razloga što ideja ne nasilja ne podržava niti mesnu industriju, niti mliječnu industriju te bilo kakvo izrabljivanje životinja.
Umjesto da se drži sistema, gdje pobjednik dobiva sve; Hrana, a ne oružje djeluje po principu da svatko u grupi ima mogućnost sudjelovanja pri donošenju odluka. To znači da se protivi bilo kojem obliku hijerarhije. Kolektiv nije isključivi i ne inzistira na tome da aktivisti moraju biti vegani ili anarhisti. Kolektivu se priključuju razni ljudi, koji nisu ništa od navedenog i najčešće nisu potpuno identičnih svjetonazora. Unatoč različitim profilima i interesa, kolektiv ih povezuje i svi zajedno ujedinjuju snage na ovakvim direktnim javnim akcijama na ulicama.
Direktna akcija pruža mogućnost javnog protesta na ulici, javno ukazujući na probleme u svijetu te na problem siromaštva i beskućništva u određenom gradu. HNO želi ukazati i na to da sakupljanje hrane nije nikakva sramota, kao niti jedenje reciklirane hrane. Želi se ohrabriti druge ljude da čine isto, kako bi pomogli svojoj zajdnici te direktno djelovali.
Besplatna juha za revoluciju
Ogranci kolektiva HNO su u Americi sudjelovali u usponu anti-globalizacijskog pokreta u kasnim 90tima, što dovodi do otpora prema organizaciji APEC(Asia-Pacific Economic Cooperation) u Vancouveru 1997, organiziranja Međunarodnog karnevala protiv kapitalizma (18. lipnja 1999.) i tzv "Bitke u Seattleu "kasnije te godine, koja je sprječavala sastanke Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a). HNO je organizirao dijeljenje besplatnih obroka diljem svijeta u znak protesta protiv rata. HNO je također uključen i u anti ratni pokret nastao 2002-2003 kako bi se suprotstavili invaziji na Irak 2003.
U Hrvatskoj, kolektiv Hrana , a ne oružje postoji od početka 2000 godine i akcije dijeljenja hrane su organizirane u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu. Trenutačno je najaktivniji Zagrebački HNO kolektiv. HNO je svojim akcijama podržavao studentske prosvjede i blokade fakulteta, inicijativu ´na damo Varšavsku´, anti EU inicijative, anarhističke sajmove knjiga, razne eko sajmove, obilježavao je dan bez kupovne (akcijama ispred Avenue Mal-a) i kao i u ostatku svijeta, u Zagrebu je dijelio hranu na anti globalizacijskim occupy prosvjedu. HNO kolektiv je i dalje autonoman, stoga podružnice mogu same odlučivati koje će događaje podržati, sukladno s filozofijom kolektiva;´hrana je svačije osnovno pravo, stop militarizmu, stop nasilju, stop siromaštvu.´
Direktna akcija za svakoga
Sada ćemo naučiti kako u 3 koraka napraviti direktnu akciju u svom mjestu :)
1.)Sakupljanje hrane
Potrebno je dogovoriti s prijateljima nalaženje na glavnoj tržnici u vašem mjestu, pred kraj radnog vremena (kada prodavači počnu pakirati svoje stvari). Zatim se uzimaju kutije, kojih najčešće ima u izobilju, i zaočinje se s sakupljanjem hrane koju vidite na tlu. Ta hrana je bačena; nagnječena jabuka, pola krastavca, te obilje čitavih plodova koji su prodavačima padali na tlo te ih više nisu podizali. Prodavači nerjetko i doniraju nešto namirnica posebice ako aktivisti češće posjećuju istu tržnicu.
Zatim, ovo je prikupljena hrana(slike dolje). Sada samo zamislite koliko se hrane dnevno baca diljem svijeta.
Hranu aktivisti najčešće prenose javnim prijevozom do odredišta na kojemu će kuhati. Alternativni kulturni centri, skvotovi i poneke organizacije pružaju svoj prostor na korištenju aktivistima iz HNO-a. Stoga bi valjalo izboriti se za svoj prostor koji se neće naplaćivati, već koristiti samo nekoliko puta mjesečno za kuhanje. Ukoliko prostora nema, mnogi organiziraju kuhanje hrane i kod kuće, kao što će te vidjeti u HNO filmićima na kraju posta.
2.) Kuhanje
Slijedi čišćenje i pranje voća i povrća, te odstranjivanje dijelova koji su ´nagnječeni´.
Za kuhanje je najpogodnije imati kuhalo i plinsku bocu. Ukusni recepti koji se rade su najčešće rižoto s povrćem (tikvice, krumpir, paprika, patliđani, rajčica, gljive), variva od povrća (kupus, zelje, krumpir, češnjak, mrkva), juhe od raznog povrća, zatim miješane salate s povrćem, te voćne mješane salate. Sve to ovisi o sastojcima koji se uspiju sakupiti. Kruh se nabavlja iz pekarnica koje doniraju kruh.
Hranu se zatim prenosi na odredište na kojemu će se dijeliti.
3.)Dijeljenje hrane
Hrana se dijeli na štandu zajedno s letcima. Najčešće ljudi uzimaju hranu sami i na kraju, kada pojedu brok, sami operu posuđe. Taj čin´pranja suđa´ukazuje na potrebu da svako treba sudjelovati, te oprati nakon što je pojeo.
I to bi bilo to... Ukoliko se odlučite pridružiti kolektivu, potražite podružnicu u svom gradu ili ju sami oformite uz pomoć istomišljenika. To je veoma lako i upravo su na taj način organizirane akcije sakupljanja i dijeljenja hrane u Slavonskom brodu, Osijeku i ostalim gradovima za što je bilo potrebno najmanje 2-3 volontera/aktivista. Ako živite u Zagrebu, kontaktirajte Zagrebački kolektiv na mail; hnozagreb@gmail.com i priključite se akcijama koje se često održavaju na Cvjetnom trgu ili prilikom nekog događaja. Svatko je dobrodošao!
